Pjesma:Uspavanka za decaka

Pricace ti jednom, možda,
 kako sam ja bio štošta
 pile moje, pace moje malo.
 Mudrovace, Badavani
 kad me nema da se branim
 da sam blizu, ne bi im se dalo.
 
 Pricace ti o plovidbi
 ti što nisu sidro digli
 šta sam za njih neg' ukleta šajka?
 Tvrdice, sa cudnim sjajem
 da sam drhtao pred zmajem
 gledali su oni iz prikrajka.
 
 Al’ ti slutiš otkud bore
 trunje se u oku diglo
 olujno je tamo gore
 gde nas nije puno stiglo.
 Znam da sanjaš more sveca
 i korake po tom doku
 ti si tamo bio u mom oku.
 
 Pricace ti, kojekakvi
 zloba se k’o rubin cakli
 kako odjek moga smeha jeci
 Klece se u pretpostavke
 kljuckajuci, kao cavke,
 moje loše prepricane reci.
 
 Brojao sam ljude s krsta
 pravila i izuzetke
 posvud promašena vrsta
 samo Retki nadu Retke.
 Znam da sanjas vaskrsenje
 jednu siluetu plahu
 Ti si tamo bio u mom dahu.
 
 Prcace ti jednom svašta
 boljima se teško prašta
 pile moje, pace moje malo.
 Silni miševi u boci
 javice se k’o svedoci
 pustolovnog traganja za Gralom.
 
 Ne znam više, bože prosti
 Dal’ da strepim il’ da stremim
 da to breme posebnosti
 i na tebe nakalemim?
 (Bojim se da je kasno,al’...)
 
 Znam da sanjaš rimovanja
 krike i tišinu nemu
 ti si bio svugde u mom svemu
 Pile moje, pace moje malo
 
 Lavce moje...