|
Djordje Balasevic je rodjen 11.
maja 1953. godine u Novom Sadu. Gimnaziju je napustio u trecem razredu pa je
ispite polagao vanredno. Upisao je geografiju, jer, po sopstvenom priznanju,
na diferencijalnim ispitima nije bilo matematike. Osnovna ambicija u srednjoj
skoli bila mu je da postane fudbaler. Ali kada je kao sedamnaestogodisnjak
lezao bolestan, pojava jedne muve u sobi ga je inspirisala da komponuje svoju
prvu pesmu "Otkud muva". Zatim je poceo da pise prepeve stranih hitova za
emisiju "Muzicki klub", a sa drugarom koji se snalazio na gitari, otpoceo je i
zajednicki rad. Godine 1977. pristupio je akusticarskoj grupi Zetva sa kojom
je septembra te godine snimio neobavezan tango "U razdeljak te ljubim". Pesma
je preko noci postigla ogromnu popularnost tako da je singl prodat u oko
180000 primeraka. Zetva je vrlo brzo pocela da se pretvara u festivalsku grupu
strpanu u orkestarske aranzmane, pa ih pocetkom 1978. godine Balasevic napusta
i sa Vericom Todorovic osniva Rani mraz. Buduci da se nisu rastali kao
prijatelji, novu grupu je nazvao inspirisuci se sibirskom poslovicom: "Ako se
nadas dobroj zetvi, cuvaj se ranog mraza". Zetva zatim objavljuje LP "Vreme
zetve" (RTV LJ 1979.) i prestaje sa radom. Sa pesmom "Moja prva ljubav" Rani
mraz ucestvuje na festivalu Opatija 78. Kroz Rani mraz je prolazilo puno
muzicara, a gitaru je jedno vreme svirao i fudbaler Slobodan Pavkovic.
Tokom 1978. godine izbacuju seriju hit
singlova, meteroskom brzinom osvajaju trziste i postizu impresivne tiraze.
Balasevicevi emotivni tekstovi i jednostavne melodije donose osvezenje na
posustaloj zabavnoj sceni, a predstavljaju i dobru spregu sa pop muzikom. Uoci
snimanja pesme "Racunajte na nas" pridrzuju im se bivsi clanovi grupe
Suncokret Biljana Krstic i Bora Djordjevic. Zahvaljujuci drugacijem tretmanu
revolucije u odnosu na uobicajene soc-realisticke pesme, "Racunajte na nas"
ubrzo biva promovisana u generacijsku himnu koja se trosi u svakoj pogodnoj
prilici. A tada ih je bilo napretek.
Posle dva meseca rada sa Ranim mrazom, leta
1978. godine, Bora Djordjevic napusta grupu svestan razlike u autorskom
senzibilitetu izmedju njega i Balasevica i formira Riblju corbu. Uoci snimanja
debi albuma grupu napusta i Verica Todorovic. Buduci da je jos kao tinejdzer
bio veliki postovalac Korni grupe, Balasevic produkciju i aranzmane na albumu
"Mojoj mami umesto maturske slike u izlogu" prepusta bivsim clanovima ove
grupe, gitaristi Josipu Boceku, a kao studijski muzicari tu su basista Bojan
Hreljac, bubnjar Vladimir Furduj, klavijaturista Sloba Markovic i saksofonista
Mica Markovic. Sa ploce se izdvajaju pesme "Sve je dobro kad se dobro svrsi",
gde se kao gost pojavljuje violinista Jovan Kolundzija, "Mnogo mi znaci to", "Neki
novi klinci", "Drago mi je zbog mog starog". U njima se ostvaruje kompletan
okvir formule za buducnost: nostalgija, nezne slike i baladicnost uz
razradjenu fabulu. Tokom leta 1979. godine Balasevic i Biljana Krstic
nastupaju po Jugoslaviji, a prati ih grupa Neoplanti za koju Balasevic
povremeno pise tekstove. Na koncertima, izmedju pesama, Balasevic drzi duge
monologe na aktuelne teme, kao sto je susret sa fantomskim vozacem "porsea" na
beogradskom trgu Slavija a neizbezna je i prosirena verzija "Snase na salasu"
koja poprima karakter duhovite monodrame. Sa njim se na nekim svirkama
pojavljuju pesnici Mika Antic i Pero Zubac. Na festivalu Split 79. Balasevic
osvaja prvu nagradu pesmom "Panonski mornar". Septembra 1979. godine svoju
popularnost potvrdjuje na osam rasprodatih koncerata u beogradskom Domu
sindikata. Tokom 1980. godine sluzi JNA u Zagrebu i Pozarevcu gde glumi u TV
seriji "Vojnici". U to vreme Zdravku Colicu daje pesmu "Zbog tebe" i neke
tekstove za album Srebrnih krila "Sreo sam ljubav iz prve pjesme".
Krajem godine izlazi album "Odlazi cirkus" i
to je poslednja ploca pod firmom Rani mraz. Aranzmane za pesme su radili Josip
Bocek i Gabor Lendjel a ona donosi seriju hitova: "Prica o Vasi Ladackom", "Mirka",
"Menuet", "Zivot je more". Razocaran pratecim elementima scene, Balasevic tada
najavljuje da ce se povuci iz medija, da planira redovno objavljivanje ploca,
ali bez intervjua i uobicajene guzve.
Pocekom 1982. godine objavljuje album "Pub" kojim zvanicno zapocinje solo
karijeru. Ploca opet belezi uspesne pesme "Boza zvani Pub", "Pesma o jednom
petlu", "Lepa protina kci", "Ratnik paorskog srca". U TV seriji "Pop Cira i
pop Spira" tumaci sarmantnu ulogu berberina Sace. Zimu 82./83. godine provodi
na turneji i prvi put rasprodaje beogradski Sava centar.
Polovinom decembra 1983. godine objavljuje LP
"Celovecernji The Kid" sa pesmama "Svirajte mi jesen stize, dunjo moja", "Neko
to od gore vidi sve", "Blues mutne vode", "Lunjo", "Don Francisko Long Play".
Sledeci LP "003" donosi nove hitove: "Slovenska", "Al' se nekad dobro jelo", "Badnje
vece", "Olivera". Kao i prethodne, i ovu plocu je producirao Josip Bocek.
Sledeci album "Bezdan" Balasevic radi sa
ekipom koja ce mu ubuduce biti redovna studijska i koncertna potpora. LP
producira Djordje Petrovic, a za aranzmane je zadužen klavijaturista
Aleksandar Dujin. Tada prvi put u studiju uspeva verno da zabelezi
senzibilitet svojih pesama a posebno je upecatljiv u temama "Ne lomite mi
bagrenje", "Bezdan", "Slow motion" i "Ne volim januar".
Na duplom zivom albumu "U tvojim molitvama-balade" nasli su se snimci sa
uspesnih koncerata u Zetri (Sarajevo, novembar 1986.), Ledenoj dvorani
(Zagreb, novembar 1986.), Sava centru (Beograd, decembar 1986.), Studiju M
(Novi Sad, maj 1987.) i Salati (Zagreb, jul 1987.). Uz snaznu potporu publike
Balasevic je otpevao neke od svojih najupecatljivijih balada, a jedina nova
pesma "Samo da rata ne bude" snimljena je u studiju uz pomoc dece iz obdanista
"Sonja Marinkovic" i osnovne skole "DJ.Natosevic".
Slicnom muzickom linijom Balasevic nastavlja
na ploci "Panta rei". Tako u pesmi "Soliter" analizira politicko-nacionalno
stanje u tadasnjoj Jugoslaviji, blues formu razradjuje u "Neki se rode kraj
vode" i "Nemam nista s tim", licna preispitivanja u "Starim" i "Jednom su
sadili lipu" a odgovor na "Racunajte na nas" i svoje aktuelno vidjenje druga
Marsala formulise u pesmi " Requiem".
LP "Tri posleratna druga" koji je dobio
podnaslov "Muzika iz istoimenog romana" snimaju 1989. godine Dujin, basista
Aleksandar Kravic i muzicari iz Rijeke, gitarista Elvis Stanic (ex Linija 32,
Denis & Denis, Dr Doktor) i bubnjar Tonci Grabusic. Na toj ploci Balasevic se
pozabavio karikiranom rap formom u "Sugar rap", etno zvukom u "Devojka sa
cardas nogama" a ponudio je svoje osecajne iskaze u "Kad odem", "D-moll", "Caletova
pesma", "Saputnik", "O boze".
Na snimanju ploce "Marim ja..." pored
redovnih saradnika, u novosadskom studiju juna 1991. godine ucestvuju Davor
Rodik (pedal steel gitara), Nenad Januzovic (udaraljke) i Josip Kiki Kovac (violina).
Ploca donosi pesme "Nevernik", "Divlji badem", "Ringispil" i druge.
Sa pocetkom rata Stanic i Grabusic prekidaju
saradnju sa Balasevicem i 1991. godine pokrecu jazz rock sastav Elvis Stanic
group. Stanic je, inace, studirao jazz kompoziciju na univerzitetu Berkli u
Americi, radio je mjuzikle i predstave za decu. Objavio je instrumentalni CD
"Terra Sacra" (Croatia Records 1997.), a u pripremi je ploca sa materijalom iz
mjuzikla "Slomljeno jato". Ratne godine Balasevic provodi sklonjen od javnosti
i mobilizacije buduci da vojne vlasti pokazuju veliku volju da ga posalju na
front, tako da za Novu 1992. godinu iz sasvim razumljivih razloga ne dolazi u
Sava centar.
CD "Jedan od onih zivota..." snima krajem
1993. godine sa stalnim saradnicima: Aleksandar Dujin (klavir), Dusan Bezuha (gitara),
Djordje Petrovic (klavijature), Aleksandar Kravic (bas), Josip Kovac (saksofon)
i Dragoljub Djuricic (bubnjevi). Ploca donosi optimisticki hit "Ja luzer?",
ali i pesme inspirisane ratnim tragedijama "Covek sa mesecom u ocima " i "Krivi
smo mi". U isto vreme objavljen je CD "Najveci hitovi" na kome su pesme iz
perioda od 1986. godine i sam Balasevic ih je odabrao za kompilaciju. U to
vreme njegovi koncerti postaju pravna javna cistilista, buduci da govori vrlo
ostre, ali duhovite price sa jasnim opozicionim stavovima.
Posle duze pauze CD "Na posletku" objavljuje
pocetkom 1996. godine. U ekipu saradnika dolazi mladi bubnjar Petar Radmilovic
koji se pre toga ogledao u jazz vodama. Nove pesme "Regruteska", "Namcor", "Drvena
pesma", "Dodjoska" snimljene su uglavnom na akusticnim instrumentima uz ucesce
gudaca "Svetog Djordja", a upotrebljeni su fagot, oboa, truba i violina koje
verno docaravaju atmosferu Balasevicevih stihova.
U Sava centru, svom tradicionalnom prostoru, Balasevic je zapoceo sa cetiri
nastupa koje je odrzao oktobra i novembra 1982. godine. Prvobitna ideja je
bila da tokom godine nastupa jednom mesecno i da publici uz svirku nudi i
redovne komentare. Kako su prvih sest nastupa bili vrlo uspesni, doslo se na
ideju da organizuje novogodisnje koncerte sto je, najvise zahvaljujuci publici,
pretvoreno u tradiciju. Ti koncerti su svake godine izazivali sve vece
interesovanje, tako da je Balasevic u zimu 96/97. godine imao deset rekordnih
rasprodatih svirki, te je zakljucno sa tom serijom u Sava centru nastupao oko
osamdeset puta. Od 1994. godine Ba lasevic povremeno drzi ko ncerte u
Sloveniji gde postize veliki uspeh.
Pesma "Sloboda ne" koju je snimio jos u jesen 1992. godine, prvi put je
zvanicno objavljena na kompilacijskom disku "Nas slusaju svi, mi ne slusamo
nikoga!" (Radio Index 1997.) izdatog povodom gradjanskog protesta koji se
odvijao u zimu 96/97. godine. U Sloveniji je objavljen Zivi CD "Da l' je sve
bilo samo fol?" (D Moll 1997.) snimljen na koncertu odrzanom 6. decembra 1996.
godine u Mariboru.
Slovenacki sastav Zaklonisce prepeva je na svojoj kaseti "Nešto kao Dzimi
Hendriks" (Shelter Records 1996.) obradio Balasevicevu "Racunajte na nas", a
Voodoo Popeye je na CD-u "Voodoo Epopeje" (Komuna 1997.) obradio pesmu "Oprosti
mi Katrin".
Balasevic je tokom karijere objavio pesmaricu sa svojim tekstovima "Racunajte
na nas", roman "Tri posleratna druga" (1991.), knjigu novinskih komentara "I
zivot ide dalje (sve dalje odavde...)" (United Media 1993.) i knjigu "Dodir
svile" (Biblioteka "Zarko Zrenjanin" 1996.) u kojoj je izbor tekstova sa ploca.
Novi roman "Jedan od onih zivota" (Prometej 1997.) bavi se periodom od 1. do
15 novembra ratne 1991. godine. Balasevic je napisao scenario i tumacio glavnu
ulogu u TV seriji "Specijalna redakcija", glumio u TV serijama "Vojnici", "Pop
Cira i pop Spira", "Panonski mornar", i u filmu "Vojnici". Za svoj rad dobio
je Nagradu punoletstva, Oktobarsku nagradu Novog Sada, Estradnu nagradu
Jugoslavije, nagradu za literarni doprinos u oblasti estrade na "Domanovicevim
danima satire" i nagradu Todor Manojlovic za poseban umetnicki senzibilitet.
Iz knjige "YU ROCK enciklopedija" Petra
Janjatovica |